Životopis
Josip Bersa rođen je 13. siječnja 1862. u Zadru, gdje je i preminuo 5. prosinca 1932. Bio je hrvatski književnik i arheolog. U Dubrovniku je živio od 1865. do 1880., ondje se školovao i razvio trajnu privrženost Gradu. Nakon odlaska upisao je medicinu u Grazu, ali studij nije završio. Vrativši se u Zadar, radio je u financijskoj službi i nastavi, a zatim u Arheološkom muzeju, kojemu je godinama bio ravnatelj.
Dubrovniku je posvetio svoje najpoznatije djelo, „Dubrovačke slike i prilike (1800–1880)”. Knjiga preko uspomena, anegdota i portreta stanovnika prikazuje društveni i kulturni život Grada nakon pada Republike. Njezina je vrijednost i u bilježenju dubrovačkoga govora, običaja i mentaliteta. Rukopis je dovršio 1931.; nakon njegove smrti priredio ga je i skratio Tias Mortigjija. Matica hrvatska objavila ga je 1941. Dubrovačko izdanje iz 2002., s predgovorom Stjepana Ćosića, ponovno je približilo knjigu čitateljima.
Pisao je pjesme, pripovjednu prozu i operna libreta, na hrvatskom i talijanskom jeziku. S Markom Carom objavio je proznu knjigu „S mora i primorja”. Za braću Vladimira i Blagoja pisao je libreta, među njima za opere „Cvijeta”, „Andrija Čubranović” i „Jelka”. Sudjelovao je i u pokretanju zadarskog književnog časopisa „Vuk”. Kao arheolog bavio se rimskim nalazištima sjeverne Dalmacije. Umirovljen je 1927. kao konzervator.
Obrazovanje
Osnovna škola i klasična gimnazija u Dubrovniku; gimnaziju završio 1880. Studij medicine u Grazu nije završio.
Postignuća
Pjesme (1891.)
Morske elegije (1892.)
Otrov (1895.)
S mora i primorja (1896.), s Markom Carom
Sonetti zaratini (1902.), pod pseudonimom Lorenzo Travasini
Dubrovačke slike i prilike (1800–1880), prvo izdanje 1941., posmrtno
Izdvojeno
Autor „Dubrovačkih slika i prilika (1800–1880)”.
U Dubrovniku živio i školovao se 1865.–1880.
Književno stvaralaštvo povezivao s arheologijom i muzejskim radom.
Članstva i djelovanje
Arheološki muzej u Zadru — dugogodišnji ravnatelj; konzervator, umirovljen 1927.
Vuk (Zadar, 1885.) — suosnivač s Markom Carom i Petrom Kasandrićem.