Životopis
Mato Jerinić (Trnovica, 22. veljače 1939. – 22. srpnja 2020.) bio je dubrovački novinar, urednik, književnik, pjesnik, aforističar i kulturni djelatnik. Njegov rad obuhvaća novinsko i radijsko izvještavanje, književnu i kazališnu kritiku, poeziju za odrasle i djecu, prozu, dramu, humor i društvenu satiru.
Odrastao je na dubrovačkim Pločama, a poslije je živio u Lapadu. Školovao se u Dubrovniku i diplomirao psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U razgovorima je objašnjavao da je, premda ga je privlačila književnost, odabrao psihologiju. Profesionalno se ponajprije posvetio pisanoj riječi.
Novinarski je počeo na Radio Dubrovniku, gdje je uređivao Dnevnik i kontaktnu emisiju „Otvoreni studio”. Potom je radio u dubrovačkom dopisništvu Slobodne Dalmacije do umirovljenja. Pratio je kulturni i društveni život Dubrovnika, pisao kolumnu „Dubrovački aršin”, reportaže, intervjue i komentare. Tijekom Domovinskog rata izvještavao je iz opkoljenoga Dubrovnika. U novinarskim se uspomenama ističe i njegov razgovor s automobilističkim prvakom Nikijem Laudom u Austriji.
Urednički je bio vezan uz časopis „Dubrovnik”: pregled povijesti časopisa bilježi ga kao urednika od 1972., a idućeg urednika od 1990. Pisao je scenarije svečanih otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara. Sudjelovao je u osnivanju Društva dubrovačkih pisaca 13. lipnja 2009., uz Borisa Njavra, Tomislava Kuljiša, Stojana Jančića i Etu Rehak. Pomagao je drugim, osobito mladim autorima, pišući predgovore, pogovore i recenzije te sudjelujući u predstavljanjima knjiga.
U rodnoj Trnovici sudjelovao je 2000. u pokretanju Likovne kolonije i bio njezin predsjednik. Okupljanje umjetnika povezivalo je stvaralaštvo, obnovu seoskih prostora i darivanje umjetnina ustanovama. Tako je održavao trajnu vezu sa zavičajem i širio kulturni život izvan samoga Grada.
Njegovo je književno stvaralaštvo povezivalo zavičajne i pomorske motive s razmišljanjem o čovjeku i oštrom kritikom društvenih nepravdi. U siječnju 2020. naveo je da je objavio 27 knjiga. Kasnu fazu njegova rada obilježava trilogija epigrama „Struktura grijeha”, „Jednoumlje u višestranačju” i „Oči straga glave”. U vlastitim je tumačenjima razlikovao humor koji nasmijava od satire koja potiče na neugodno, ali potrebno propitivanje društva. Najavio je i humoristični roman o vojnoj službi, no objava toga rukopisa nije potvrđena.
Njegovi su stihovi ušli i u klapski repertoar. Za skladbu „Ura deveta” napisao je tekst, a glazbu Krešimir Magdić; klapa Maestral izvela ju je na omiškom festivalu 1984. Dobitnik je Nagrade Grada Dubrovnika, dok je na festivalu u Danilovgradu 2017. nagrađen za aforizam.
Dugogodišnji član i potpredsjednik Udruge antifašista Dubrovnik, za njezina je predsjednika izabran 11. rujna 2018., naslijedivši Boška Skaramucu. Tu je dužnost obnašao do smrti. Antifašističko djelovanje povezivao je sa zaštitom ljudskog dostojanstva i ravnopravnosti.
Preminuo je 22. srpnja 2020. U komemorativnim zapisima spominju se supruga Lukre, kći Martina, sin Saša i sestra Marija. Pokopan je u rodnoj Trnovici. Njegova ostavština čuva se u knjigama, novinskim tekstovima, radijskim snimkama, uglazbljenim stihovima i kulturnim inicijativama kojima je posvetio velik dio života.
Prema svjedočanstvu Pave Župan Rusković u knjizi Atlas – svjedoci vremena:
Mato Jerinić u knjizi je naveden pod oblikom Mate Jerinić kao autor teksta u Atlas pressu o dubrovačkom kongresu PEN-a 1993. godine.
Obrazovanje
Školovanje u Dubrovniku; prema Dubrovačkom vjesniku završio je osnovnu i učiteljsku školu. Komemorativni govor navodi gimnaziju, pa vrstu srednje škole treba dodatno arhivski provjeriti. [2, 8]
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu — diplomirao psihologiju; godina diplome nije potvrđena. [4, 8]
Postignuća
Bibliografski pregled pronađenih naslova (nije konačan kritički popis svih izdanja):
Poezija i knjige za djecu — prema pregledu Zdravka Bazdana [7]:
- Tako piše u njedrima drače (1971.)
- Susreti i praštanja (1973.)
- Male i malo veće godine (1975.)
- Morski vuci (1980.)
- Sto puta zašto (1993.; pregled navodi i izdanja 1994. i 1995.)
- Uši na nogama (1995.)
- Magarac na doživotnoj robiji (2001.)
- Kokotove monade (2004.)
Proza, humor i publicistika:
- Hrabra kukavica: kratka proza (Rijeka, 1985.; knjižnični katalog). [16]
- Igra vatrom / Igre vatrom (1990. prema pregledu; oblik naslova u izvoru nije ujednačen). [7]
- Latica i Frano (1992.). [7]
- Mjesec (1996.). [7]
- Pasalo je kapetane (Dubrovnik, KPD Primorac, 2006., 141 str.). [15]
- Muškarac pred porođajem (Dubrovnik, KPD Primorac, 2007., 134 str.). [15]
- S narodom na kavi (2008.). [7]
- Kad zarđaju zlatna pera (2010.). [7]
- Stablo od duba (roman; DDP, 2012., 194 str.; ISBN 9789537835071). [11]
- Kapi kiše od kristala (proza; DDP, 2014., 186 str.; ISBN 9789537835170). [12]
- Tako je govorio Maćun — spominje se u autorovu predgovoru; godina i konačan kataložni oblik naslova nisu potvrđeni. [7]
Epigrami:
- Struktura grijeha (DDP, 2015.). [13]
- Jednoumlje u višestranačju (DDP, 2017., 109 str.; ISBN 9789537835354). [14]
- Oči straga glave: epigrami i jedna pjesma (DDP, 2019., 94 str.; predstavljena početkom 2020.). [17, 7]
Drame — prema pregledu [7]:
- Šumski kviz (1977.)
- Sjeme čovjekovo (1982.)
- Mi nismo djeca (1989.)
- Orsatov povratak (1993.)
Kazališna publicistika:
- Stazama Talije (1990.; razgovori s kazališnim umjetnicima). [7]
Glazba i priznanja:
- Ura deveta — tekst Mato Jerinić, glazba Krešimir Magdić; klapa Maestral, FDK Omiš 1984.; druga nagrada žirija, prva publike i priznanje za najbolju izvedbu. [18]
- Nagrada Grada Dubrovnika — godina dodjele nije potvrđena. [3]
- Nagrada za aforizam na Festivalu humora, satire i karikature u Danilovgradu, 2017. [19]
Najavljeni rukopis: Kako sam odslužio vojsku — autor ga najavljuje u siječnju 2020.; objavljivanje nije potvrđeno. [4]
Životna kronologija
- 2. 1939. | Rođen u Trnovici u Dubrovačkom primorju. | [2]
- | Početak uredničkog razdoblja u časopisu Dubrovnik. | [6]
- | Klapa Maestral izvodi „Uru devetu” (tekst Jerinić, glazba Magdić) na Festivalu dalmatinskih klapa Omiš. | [18]
- | Izvještava iz Dubrovnika tijekom ratne opsade. | [21]
- | Sudjeluje u osnivanju Likovne kolonije Trnovica. | [2]
- 6. 2009. | Suosnivanje Društva dubrovačkih pisaca. | [10]
- 5. 2012. | Predstavljanje romana „Stablo od duba”; sačuvana snimka Radio Dubrovnika. | [3]
- 9. 2017. | Izabran za urednika biblioteke „Da se ne zaboravi”. | [20]
- | Nagrada za aforizam na festivalu u Danilovgradu. | [19]
- 9. 2018. | Izabran za predsjednika Udruge antifašista Dubrovnik. | [5]
- | Objavljena zbirka „Oči straga glave”, treći dio trilogije epigrama. | [17]
- 1. 2020. | U intervjuu govori o svojih 27 knjiga i najavljuje roman o vojnoj službi. | [4]
- 7. 2020. | Preminuo. | [1, 2]
- 7. 2020. | Komemoracija u Udruzi antifašista Dubrovnik. | [8]
Izdvojeno
Novinarski i urednički rad na Radio Dubrovniku i u Slobodnoj Dalmaciji; izvještavanje iz opkoljenoga Grada.
Raznovrstan književni opus; prema vlastitom iskazu početkom 2020. objavio je 27 knjiga.
Urednik časopisa Dubrovnik od 1972.; autor scenarija otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara.
Suosnivač Društva dubrovačkih pisaca (2009.).
Pokretač i predsjednik Likovne kolonije Trnovica.
Predsjednik Udruge antifašista Dubrovnik od 11. rujna 2018. do smrti.
Članstva i djelovanje
Radio Dubrovnik — novinar, urednik Dnevnika i emisije „Otvoreni studio”; početak novinarske karijere, točne godine nisu potvrđene. [3, 8]
Slobodna Dalmacija, dubrovačko dopisništvo — novinar do mirovine; ratni izvjestitelj 1991. [2, 21]
Časopis Dubrovnik — urednik od 1972.; pregled časopisa navodi novog urednika od 1990. [6]
Dubrovačke ljetne igre — autor scenarija svečanih otvaranja; godine nisu potvrđene. [3]
Likovna kolonija Trnovica — suosnivač (2000.) i predsjednik; djelovao do 2020. [2]
Društvo dubrovačkih pisaca — suosnivač 13. lipnja 2009. [10]
Udruga antifašista Dubrovnik — potpredsjednik prije 2018.; urednik biblioteke „Da se ne zaboravi” od 18. rujna 2017.; predsjednik 11. rujna 2018. – 22. srpnja 2020. [5, 20, 1]
Republički SIZ za kulturu SR Hrvatske — predsjednik, prema Zdravku Bazdanu; godine mandata nisu utvrđene. [7]
Funkcije i mandati (1)
Predsjednik udruge
Udruga antifašista Dubrovnik