Preskoči na sadržaj
Svi ljudi/Stjepan Mesić
Stjepan  Mesić
Foto: Tomislav Miletic/Pixsell
Predsjednik Republike Hrvatske 2000.–2010.

Stjepan
Mesić

24. 12. 1934.

Predsjednik Republike Hrvatske 2000.–2010.

MJESTO ROĐENJAOrahovicaPODRUČJE DJELOVANJAHrvatska
Pročitajte životopis ↓
ORGANIZACIJE I DUŽNOSTI
Republika HrvatskaPredsjednik republike / predsjednica republike · 2000. — 2010.Hrvatska narodna strankaIzvršni dopredsjednik HNS-a · 1997. — 2000.Predsjednik zagrebačke gradske organizacije HNS-a · 1997. — 2000.Hrvatski nezavisni demokratiPredsjednik Hrvatskih nezavisnih demokrata · 1994. — 1997.Hrvatski saborPredsjednik Zastupničkog doma i Sabora · 9. 1992. — 5. 1994.Socijalistička Federativna Republika JugoslavijaPredsjednik Predsjedništva SFRJ · 7. 1991. — 12. 1991.Član Predsjedništva SFRJ · 8. 1990. — 12. 1991.Hrvatska demokratska zajednicaPredsjednik Izvršnog odbora HDZ-a · 1991. — 1992.Glavni tajnik HDZ-a · 1990.Vlada Republike HrvatskePredsjednik Vlade Republike Hrvatske · 30. 5. 1990. — 24. 8. 1990.Arhitektonski biro, ZagrebDirektor Arhitektonskog biroa · 1981. — 1990.Tajnik Arhitektonskog biroa · 1976. — 1981.Općina OrahovicaPredsjednik Skupštine općine Orahovica · 1967. — 1972.Sabor Socijalističke Republike HrvatskeZastupnik Sabora SRH · 1965. — 1972.Univerzal, ZagrebDirektor općih poslova · 1964.Općinski sud u OrahoviciSudac Općinskog suda u Orahovici · 1963.

ŽIVOT, RAD I TRAG

Životopis

Stjepan Mesić, poznat i kao Stipe Mesić, hrvatski je pravnik i političar, rođen 24. prosinca 1934. u Orahovici. Bio je drugi predsjednik Republike Hrvatske, na dužnosti od 2000. do 2010. godine. Tijekom političke karijere obnašao je i dužnosti predsjednika hrvatske Vlade, predsjednika Predsjedništva SFRJ te predsjednika Hrvatskoga sabora.

Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1961. godine. Za zastupnika u Saboru izabran je 1965., a 1967. postao je predsjednik Skupštine općine Orahovica. Sudjelovao je u Hrvatskom proljeću, pokretu za političke i gospodarske reforme te ravnopravniji položaj Hrvatske u Jugoslaviji. Nakon njegova sloma osuđen je na godinu dana zatvora, koju je izdržao u Staroj Gradiški.

Početkom višestranačja djelovao je u Hrvatskoj demokratskoj zajednici. Nakon izbora 1990. postao je prvi predsjednik hrvatske Vlade proizašle iz višestranačkih izbora, a u kolovozu iste godine hrvatski predstavnik u Predsjedništvu SFRJ. Od srpnja do prosinca 1991. obnašao je dužnost predsjednika toga tijela, u razdoblju raspada Jugoslavije i početka otvorene agresije na Hrvatsku.

Od rujna 1992. do svibnja 1994. bio je predsjednik Sabora. Zbog neslaganja s politikom HDZ-a, osobito prema Bosni i Hercegovini, napustio je stranku i osnovao Hrvatske nezavisne demokrate. Godine 1997. pristupio je Hrvatskoj narodnoj stranci. Za predsjednika Republike izabran je u veljači 2000., a drugi mandat osvojio je u siječnju 2005.

Njegovo predsjedničko razdoblje obilježili su vanjskopolitičko otvaranje Hrvatske i normalizacija odnosa sa susjednim državama. Za njegova mandata Hrvatska je postala članica NATO-a. Autor je memoarske knjige *Kako smo srušili Jugoslaviju* iz 1992., čije je drugo izdanje 1994. objavljeno pod naslovom *Kako je srušena Jugoslavija*.

S Milkom Dudunić vjenčao se 1961. godine. U braku su dobili dvije kćeri, Sašu i Dunju. Milka Mesić preminula je u listopadu 2024. godine.

S Dubrovnikom je posebno povezan sudjelovanjem u Konvoju Libertas 1991. godine. Humanitarna akcija pokrenuta je radi dopreme pomoći gradu koji su JNA i Jugoslavenska ratna mornarica držale u blokadi. Trajekt *Slavija* isplovio je iz Rijeke 28. listopada, a Mesić se konvoju pridružio u Splitu 29. listopada, zajedno s predsjednikom hrvatske Vlade Franjom Gregurićem i drugim sudionicima iz političkog, kulturnog i javnog života.

Kao tadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ, Mesić je sudjelovao u pregovorima s predstavnicima Jugoslavenske ratne mornarice koji su pokušavali zaustaviti nastavak plovidbe. Prema njegovu kasnijem svjedočenju, pozivao se na svoju formalnu dužnost vrhovnog zapovjednika kako bi spriječio preusmjeravanje konvoja prema Zelenici i omogućio njegov dolazak u Dubrovnik. Njegova prisutnost, zajedno s prisutnošću hrvatskih dužnosnika i novinara, pridonosila je međunarodnoj vidljivosti stradanja grada.

Konvoj je u grušku luku uplovio 31. listopada 1991., malo nakon šest sati ujutro. Činilo ga je 29 brodova i brodica s približno 800 ljudi. Dubrovniku je dopremljena prijeko potrebna humanitarna pomoć, a stanovnicima pružena snažna moralna potpora. Okupljenim Dubrovčanima obratili su se predsjednik općinske Skupštine Petar Poljanić i Stjepan Mesić. Prolazak konvoja kroz pomorsku blokadu nije značio kraj opsade, ali je postao jedan od najprepoznatljivijih događaja ratne solidarnosti s Dubrovnikom.

Mesićevu ulogu u toj akciji treba opisivati kao ulogu istaknutog sudionika i pregovarača. Organizacija konvoja bila je rezultat šire građanske i humanitarne inicijative. Branka Šeparović 2008. javno je osporila formulaciju kojom je Mesić nazvan organizatorom, a i sam je u razgovoru 2021. naveo da je projekt uglavnom vodila upravo ona te da mu se odlučio pridružiti.

Važan događaj u njegovoj poslijeratnoj povezanosti s dubrovačkim područjem bio je susret s crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem u Cavtatu 24. lipnja 2000. godine. Đukanović je tom prilikom uputio javnu ispriku hrvatskim građanima, posebno Dubrovčanima, zbog stradanja i materijalnih gubitaka koje su tijekom rata prouzročili pripadnici crnogorskog naroda u sastavu JNA. Susret je bio važan korak u obnovi odnosa Hrvatske i Crne Gore.

Kao predsjednik Republike Mesić je predvodio državno izaslanstvo na misnom slavlju u Gružu tijekom posjeta pape Ivana Pavla II. Dubrovniku 6. lipnja 2003., kada je blaženom proglašena Marija Propetoga Isusa Petković.

Dubrovačko-neretvanska županija proglasila ga je počasnim građaninom 2008. godine, ističući njegov humanitarni angažman i sudjelovanje u Konvoju Libertas. Točan naziv priznanja jest počasno građanstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Zasebno mu je dodijeljeno i počasno građanstvo Grada Dubrovnika, svečano uručeno 2. veljače 2010., u povodu Dana Grada i Feste svetoga Vlaha. Zahvaljujući na priznanju, naglasio je važnost Dubrovnika u hrvatskoj povijesti, obrani zemlje i njezinu međunarodnom priznanju.

Njegova povezanost s Dubrovnikom uključivala je i kasnije političke prijepore oko projekta golfa na Srđu. Vijećnici Mosta 2023. zatražili su oduzimanje županijskog počasnog građanstva, pozivajući se na navode o njegovu svjedočenju u arbitraži između investitora i Republike Hrvatske. Prijedlog da se o oduzimanju statusa raspravlja nije dobio potrebnu većinu za uvrštavanje u dnevni red Županijske skupštine. U raspravi su ponovno istaknute zasluge zbog kojih mu je priznanje dodijeljeno, osobito sudjelovanje u Konvoju Libertas.

Članstva i djelovanje

RazdobljeUstanova / organizacijaDužnost
Početak 1960-ihOpćinski sud u Orahovici i Kotarsko pravobranilaštvo u NašicamaPripravnik
1963.Općinski sud u OrahoviciSudac
Od 1964.Poduzeće Univerzal, ZagrebDirektor općih poslova
1965. – 1972.Sabor Socijalističke Republike HrvatskeZastupnik
1967. – 1972.Općina OrahovicaPredsjednik Skupštine općine, tadašnja dužnost usporediva s gradonačelnikom
1976. – 1981.Arhitektonski biro, ZagrebTajnik
1981. – 1990.Arhitektonski biro, ZagrebDirektor
1990.Hrvatska demokratska zajednica – HDZGlavni tajnik
1990. i 1992.Sabor Republike HrvatskeIzabran za zastupnika na višestranačkim izborima
30. svibnja – 24. kolovoza 1990.Vlada Republike Hrvatske, odnosno tadašnje Izvršno vijeće SaboraPredsjednik prve Vlade nakon višestranačkih izbora
Kolovoz 1990. – prosinac 1991.Predsjedništvo SFRJČlan kao predstavnik Hrvatske; prije preuzimanja predsjedničke dužnosti i potpredsjednik
1991. – 1992.Hrvatska demokratska zajednica – HDZPredsjednik Izvršnog odbora
Srpanj – prosinac 1991.Predsjedništvo SFRJPredsjednik Predsjedništva
Rujan 1992. – svibanj 1994.Sabor Republike HrvatskePredsjednik Zastupničkog doma i predsjednik Sabora
1994. – 1997.Hrvatski nezavisni demokrati – HNDSuosnivač i predsjednik stranke
1997. – 2000.Hrvatska narodna stranka – HNSIzvršni dopredsjednik i predsjednik zagrebačke gradske organizacije
2000. – 2005.Republika HrvatskaPredsjednik Republike – prvi mandat
2005. – 2010.Republika HrvatskaPredsjednik Republike – drugi mandat
2013. – imenovanjeKineski institut za istraživanje suvremenog svijetaVisoki savjetnik
2018. – imenovanjeSilk Road Chamber of International Commerce – SRCICVisoki savjetnik
DUŽNOSTI KROZ VRIJEME

Funkcije i mandati (16)

Predsjednik republike / predsjednica republike

Republika Hrvatska

Izvršni dopredsjednik HNS-a

Hrvatska narodna stranka

Predsjednik zagrebačke gradske organizacije HNS-a

Hrvatska narodna stranka

Predsjednik Hrvatskih nezavisnih demokrata

Hrvatski nezavisni demokrati

Predsjednik Zastupničkog doma i Sabora

Hrvatski sabor

Predsjednik Predsjedništva SFRJ

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Predsjednik Izvršnog odbora HDZ-a

Hrvatska demokratska zajednica

Član Predsjedništva SFRJ

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske

Vlada Republike Hrvatske

Glavni tajnik HDZ-a

Hrvatska demokratska zajednica

Direktor Arhitektonskog biroa

Arhitektonski biro, Zagreb

Tajnik Arhitektonskog biroa

Arhitektonski biro, Zagreb

Predsjednik Skupštine općine Orahovica

Općina Orahovica

Zastupnik Sabora SRH

Sabor Socijalističke Republike Hrvatske

Direktor općih poslova

Univerzal, Zagreb

Sudac Općinskog suda u Orahovici

Općinski sud u Orahovici

SAČUVAJMO ZAJEDNO

Dopunite priču ili pošaljite fotografiju

Bez prijave. Svaki prijedlog i fotografiju pregledava uredništvo prije objave.